• ovisno o mjestu izlaska krvi iz optjecaja, krvarenja dijelimo na:

<aside> 🩸

Srčano krvarenje

• krv izlazi kroz oštećenu srčanu stijenku
• može nastati kao posljedica:
  • ranjavanja (npr. nožem ili metkom)
  • rupture miokarda zbog nekroze mišićnih stanica u infarktu

• smrt nastupa zbog izljeva krvi u srčanu vreću (hematoperikard) > tamponada srca
  • neposredni je uzrok smrti pritisak krvi u osrčju na velike vene srca, zbog čega je prekinut daljnji dotok krvi u desni atrij

</aside>

<aside> 🩸

Arterijsko krvarenje

• nastaje kada su ozlijeđene aorta i arterije
• krv izlazi u mlazovima i u širokom luku, sinkrono s pulsom
• krv je oksigenirana i zato je svijetlocrvene boje, mlaz je znatno jači nego pri venskom krvarenju (debljina mlaza ovisi o širini otvora)
• često su posljedica:
  • traume (npr. ruptura aorte ili velikih arterija pri prometnoj nesreći)
  • ranjavanja (npr. ubodna rana nožem)
  • bolesti aorte (npr. hipertenzija)

• ako se krvarenje ne zaustavi, bolesnik može iskrvariti i umrijeti </aside>

<aside> 🩸

Vensko krvarenje

• uzrokovana ranjavanjem, a mogu biti i posljedica ozljede tupim predmetom
• krv je koja curi iz vena tamnija, crvenkastomodre boje, a izlijeva se jednoličnije i sporije
• izljev krvi u tkiva > hematom
• krv u venama je pod niskim tlakom, krvarenja se obično zaustavljaju sama od sebe </aside>

<aside> 🩸

Kapilarno krvarenje

• oštećenje kapilara može uzrokovati točkasta ili difuzna krvarenja
  • oštećenje kapilara unutar parenhimalnih organa uzrokuje parenhimalno krvarenje
    • često je posljedica pasivne kongestije
    • slično je kapilarnom, samo je obilnije, jer su, uz kapilare, obično oštećene sitnije arterije i vene </aside>