• očituje razmekšanjem zahvaćenoga tkiva ili, doslovce, promjenom konzistencije solidnoga tkiva u gotovo tekuće (lat. malacia)

• tipično se pojavljuje u mozgu pri ishemijskom infarktu zbog začepljenja arterija

• objašnjava se djelovanjem hidrolitičkih enzima (oslobođeni iz oštećenih stanica) koji počinju razarati tkivo

• leukociti tipično infiltriraju inficirana tkiva, pa se likvefakcijska nekroza u svim organima, osim u mozgu, smatra znakom infekcije (pogotovo tamo gdje normalno imamo saprofitne bakterije, koža i crijevo)

• likvefakcijska je nekroza u mozgu specifična jer u tome tkivu nastaje autolitičkim procesima, dok se u ostalim tkivima razvija kao posljedica heterolize

• likvefakcijska nekroza crijeva ili udova, u kojojje zahvaćeno tkivo inficirano bakterijama - vlažna gangrena

  • tkivo se raspada

• nije poznato zbog čega koagulacijska nekroza izaziva migraciju neutrofila, a likvefakcijska nekroza mozga odgovor mononuklearnih fagocitnih stanica

MAKROSKOPSKI:

• zahvaćeno moždano tkivo pretvara se u polutekuću masu (lat. encephalomalacia), nakon čega slijedi resorpcija nekrotičnoga tkiva
  • resorpcijom se infarkt pretvara u prozirnu žućkastu tekućinu koja ispunjava šupljinu moždanog parenhima

MIKROSKOPSKI:

• razorena je normalna arhitektura moždanoga tkiva, a oko žarišta infarkta nalaze se makrofagi i stanice mikroglije
  • fagocitiraju stanični detritus, bogat lipidima, zbog čega njihova citoplazma djeluje vakuolizirano