• grč. nekros - mrtav
• nekroza je uvijek posljedica djelovanja izvanstaničnog štetnog čimbenika (za razliku od apoptoze koja može imati uzrok s obje strane)
• nekroza je uvijek patološki proces
• nekroza je praćena upalom
• za razliku od apoptoze koja zahvaća pojedine stanice, nekroza zahvaća veće skupine stanica ili tkiva
• uvijek je povezana s poremećajima vitalnih procesa stanice, inhibicijom stvaranja energije i njezina unutarstaničnog protoka

Morfologija nekroze

Ishod nekroze

• mehanizam nekroze uvjetovan je različitim inhibitornim učincima kojima se zaustavljaju vitalni metabolički procesi, za razliku od apoptoze u kojoj aktivno sudjeluje zahvaćena stanica

• iako je nekroza morfološki odraz smrti stanica, na temelju vidljivih promjena nije moguće točno odrediti trenutak kad je nastupila smrt
  • kako bi se morfološki očitovali znakovi stanične smrti, mora proći određeno vrijeme
  • znakovi smrti stanice vidljivi su:
    • elektronskim mikroskopom - unutar 1 sata od oštećenja
    • svjetlosnim mikroskopom - 12 do 24 sata nakon smrti
    • makroskopski - jedan do dva dana nakon smrti
  • jedini sigurni mikroskopski znakovi stanične smrti jesu ruptura stanične membrane i ireverzibilne promjene jezgre
  • ireverzibilne promjene jezgre (vidljive svjetlosnim mikroskopom):

    • Kariopiknoza (zgušnjavanje)

      • kondenzacija kromatina i promjena veličine jezgre, hiperkromatska grudica

    • Karioliza (razgradnja)

      • blijede jezgre (nalik na vlastitu sjenu) zbog gubitka kromatina
      • promjena je uzrokovana djelovanjem enzima (DNA-aze i RNA-aze)

    • Karioreksa (rascjep)

      • fragmentacija kromatina, ostaci jezgre u smislu “nuklearne prašine”