<aside>
🔴
Početna (inicijalna) lezija
- mikroskopsko nakupljanje makrofaga koji su ispunjeni lipidima te imaju izgled pjenušavih stanica
- nalaze se u intimi arterija
</aside>
<aside>
🔴
Masna pruga
- prva makroskopski vidljiva lezija
- nastaje unutarstaničnim odlaganjem lipida u intimi arterija
- vide se već u ranim godinama života kao uzdignuća intime žute boje
- najobilnije su oko:
- aortalnih zalistaka
- na ishodištima velikih ogranaka trbušne aorte
- oko ishodišta međurebranih arterija

</aside>
<aside>
🔴
Intermedijarna lezija
- u intermedijarnim lezijama dolazi do nakupljanja lipida ne samo unutar nego i izvan
stanica
</aside>
<aside>
🔴
Aterom
- lezija se izbočuje u lumen krvne žile te se može prepoznati kao izbočenje intime
- središte ateroma sadrži žuti, grudasti, polumasni materijal iznad kojeg se nalazi vezivna kapa

MIKROSKOPSKI:
- središte mu je nekrotično, a uz stanični debris sadrži lipide (kolesterol i kolesterolski esteri), pjenušave stanice i kalcij
- unutar ateroma mogu se naći makrofagi, grudice izvanstaničnih lipida i kristali kolesterola
- na luminalnoj površini aterom pokriva tanka fibrozna kapa

</aside>
<aside>
🔴
Fibroaterom
- nastaje progresivnom fibrozom ateroma i odlaganjem kalcijevih soli
- na unutrašnjoj strani aorte i velikih arterija
- abdominalna aorta je obično zahvaćenija od prsne aorte
- žućkasto-siva ovapnjenja i uzdignuća intime (nabori i pločice - plakovi)
- stijenka djeluje kruto i neelastično
- daju intimi izborani ili reljefni izgled

- najjače zahvaćene arterije:
- koronarne
- poplitealne
- unutarnje karotidne
- arterije Willisova kruga na bazi mozga
- arterije ruku obično su pošteđene, kao i mezenterične i bubrežne arterije, osim u blizini ušća
</aside>
<aside>
🔴
Komplicirane promjene

- moguće komplikacije ateroskleroze:
Ovapnjenja
- odlaganje kalcijevih soli
- uzrokuje očvršćenje stijenke arterije koje na tim mjestima djeluju sivo
- arterije mogu postati krute poput cijevi za vodu, a aorta može poprimiti čvrstoću ljuske jajeta
Rupture ili ulceracije
- nastaju na luminalnoj strani ateroma
- posljedice mogu biti dvojake:
- izlaganje krvi subendotelnim trombotičnim tvarima
- otpuštanje nekrotičnog sadržaja ateroma u krvotok (kolesterolski embolusi)
- posljedična embolija u nizvodnim organima

Krvarenje u aterom
- nastupa zbog rupture fibrozne kape ili kapilara tanke stijenke koje krvlju opskrbljuju plak
- ako nastane hematom, može nastupiti ruptura plaka
- naročito opasno ako se javi u koronarnim arterijama
Muralna tromboza
- nastaje na plakovima s rupturom, ulceracijom ili krvarenjem
- može se javiti i na nekompliciranim plakovima (promijenjen endotel)
- trombi mogu dijelom ili u potpunosti začepiti lumen žile ili biti organizirani i uklopljeni u plak

Aneurizmatska dilatacija
- promjena nastaje zbog atrofije medije i gubitka elastičnih vlakana te posljedičnoga proširenja arterije
- najčešće u abdominalnoj aorti

</aside>