• 60% čovjekove tjelesne mase čini voda

  • tjelesne tekučine se mogu podijeliti u:

    • staničnu (intracelularnu) tekućinu
      • 2/3 ukupne tekućine
    • izvanstaničnu (ekstracelularnu) tekućinu
      • međustanična (intersticijska) tekućina
      • intravaskularna tekućina
        • krvna plazma i limfa
      • transcelularna tekućina
        • izlučevine epitelnih stanica; znoj, suze, slina, probavni sokovi, mokraća

  • gubitak tekućine uglavnom je posljedica smanjena izvanstanične tekućine koja ima najvažniju ulogu u održavanju homeostaze

  • prosječna dnevna potreba za tekućinom odrasla čovjeka - 2,5 L

    • 1,3 L se namiruje pijenjem tekućine, 0,9 L hranom, 0,3 L dobiveno oksidacijskim procesima

  • ista količina tekućine (2,5 L) se dnevno izličuje

    • 1,5 L mokraćom, 0,9 L disanjem, 0,1 L stolicom

  • ako se ravnoteža tjelesnih tekućina poremeti, nastupa poremećaj koji se može očitovati na više načina, dva su temeljna:

    • Edem - višak tekućine
    • Dehidracija - manjak tekućine

  • Hipovolemija - smanjeni volumen izvanstanične tekućine

    • nastaje zbog traume, opeklina, sepse, gubitka gastrointestinalnim traktom, pankreatitisa, ileusa, hipertenzije i kronične uporabe diuretika

  • Hipervolemija - povećani volumen izvanstanične tekućine

    • najčešći uzroci su srčana dekompenzacija i bubrežna insuficijencija
    • retencija soli i vode, sekundarno povećanje međustanične tekućine

  • Krvarenje (hemoragija) - izlaženje krvi iz krvožilnih prostora

    • akutni gubitak veće količine krvi može dovesti do stanja šoka (hemoragični ili hipovolemijski šok)

  • održavanje ravnoteže tekućina podrazumijeva i održavanje krvi u tekućem stanju sve do trenutka kada ozljeda aktivira mehanizam stvaranja ugruška

  • ako dođe do grušanja krvi u neoštećenoj krvnoj žili - tromboza

  • ako dođe do pomicanja ugruška na udaljena mjesta - embolija

  • oba procesa mogu dovesti do začepljenja krvne žile, odnosno do smrti tkiva - infarkt